Jagodica Dora i Ježica Zorica – promocija nove slikovnice u nakladi Gradske knjižnice Pazin

Obavijest o radnom vremenu knjižnice

Odgađa se radionica “Zašto je krava na mjesecu”

Odgađa se radionica “Zašto je krava na mjesecu” koja se je trebala održati sljedeći ponedjeljak, 15.07.2024. s početkom u 10 sati.

Naknadni termin iste radionice održati će se u kolovozu, o čemu ćete biti naknadno obaviješteni.

Natječaj za radno mjesto knjižničar/-ka

Tekst natječaja pogledajte ovdje.

Natječaj za radno mjesto spremač/ica

Tekst natječaja pogledajte ovdje.

Top 10 Gradske knjižnice Pazin

Našim korisnicima, posjetiteljima i svim zainteresiranima donosimo kao i dosad top listu 10 najčitanijih naslova za prethodnih 90 dana u Knjižnici. Lista je temeljena na podacima knjižničnog sustava ZAKI putem kojeg poslujemo. Svaka posudba mijenja statistiku najposuđivanijih naslova pa trenutni uvid u katalog i najčitanije naslove može se razlikovati od onog koji smo pripremili na dan 1. srpnja.

U pregledu top 10 naslova koristimo anotacije objavljene na stranicama kataloga (https://gk-pazin.zaki.com.hr/pages/search.aspx) ili recenzije s ovitka naslova izdavačke kuće koja je izdala navedeni naslov. S liste su izostavljeni lektirni naslovi.

Top 10 naslova

1. Isijavanje / Jon Fosse
2. Toskanska grofica / Dinah Jefferies
3. Djevojke iz Bloomsburyja / Natalie Jenner
4. Herbarij : priče o biljkama / Jana Prević Finderle
5. Samo jedna nit / Tracy Chevalier
6. Sanatorij / Sarah Pearse
7. Čovjek koji je sadio drveće / Jean Giono
8. Ja vas jako volim / Filip Kozina, ilustracije Caroline Pedler
9. Poljubac u ruci / Audrey Penn, ilustracije Ruth E. Harper i Nancy M. Leak
10. Propuh, papuče i punica : vodič za preživljavanje u Hrvatskoj / Cody McClain Brown

Prvo mjesto među beletrističkim naslovima zauzeo je roman norveškog spisatelja Jona Foosa Isijavanje. Jon Foose je dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2023. godinu.

Dok vozi u nepoznatom pravcu, vodeći se samo intuicijom, bezimeni glavni lik, možda čak i sam autor, zaglavi u blatu svojim automobilom i kreće u potragu za pomoći u mračnu šumu. Razlozi za potragom baš u šumi, a ne u nedaleko udaljenom selu, nisu sasvim jasni ni njemu samome, ali djeluju smisleno pa bez mnogo propitivanja i sam čitatelj dozvoljava da ga u njih uvuče. U potrazi, odmarajući se na kamenu dok snijeg nemilice pada, vidi ili zamišlja, sanja ili halucinira poznata i nepoznata lica, koja ga odvode prema izlazu – iz šume ili života? Novi roman Nobelovca Jona Fossea neopterećeno je, realistično, a ujedno i magično djelo koje brojem stranica djeluje maleno i jednostavno, a zapravo je vrlo kompleksno i intrigantno. S lakoćom prenosi tijek svijesti na papir, a čitatelja uvlači u svoje misli i strahove, priviđenja i dvojbe, ostavljajući ga bez odgovora, tek s naznakom ishoda.

Slijedi roman Toskanska grofica britanske autorice Dinah Jefferies.

Sofia de’Corsi i njezin muž Lorenzo žive na prelijepom imanju u Toskani koje njegovoj obitelji pripada generacijama. Godina 1943. bliži se kraju, a situacija je komplicirana jer je Italija u sukobu s Njemačkom, ali tu su i unutarnji nemiri između fašista odanih Mussoliniju i partizana. Nikome se ne može vjerovati. Sofia je naklonjena partizanskom pokretu, što se ne sviđa često odsutnom Lorenzu, kojem bi bilo draže da se drži neutralno. Kad njemački časnici dođu u Castello de’ Corsi, situacija postaje izrazito opasna, posebno za Sofiju i Maxine, Amerikanku talijanskog porijekla koja radi za Saveznike.

Među beletrističkim naslovima nalaze se romani još tri britanske autorice.

Prva je Natalie Jenner s romanom Djevojke iz Bloomsburyja.

Bloomsbury Books starinska je knjižara kojom upravljaju muškarci i koja od pamtivijeka odolijeva promjenama. Ipak, 1950. godine svijet se obnavlja, a djevojke iz Bloomsburyja imaju plan.

Briljantna i elegantna Vivien Lowry zaručnika je izgubila u ratu. Vivien ima dugačak popis pritužbi u knjižari, a najveći dio njih odnosi se na Aleca McDonougha, voditelja Odjela za beletristiku.

Grace Perkins udana je i ima dva sina. Rastrgana između dužnosti prema obitelji i vlastitih snova, u knjižari se zaposlila kako bi uzdržavala obitelj nakon poslijeratnog sloma njezina supruga.

Evie Stone iz prve je generacije djevojaka kojima je dopušteno pohađati Cambridge, no posao na sveučilištu ipak joj je uskraćen u korist njezina manje uspješnog muškog suparnika. Ovog puta pametnija, nikome u Bloomsburyju nije obznanila svoj tajni naum.

Bogat referencama na književne figure tog vremena – Daphne Du Maurier, Ellen Doubleday, Samuel Beckett, Peggy Guggenheim itd. – roman Djevojke iz Bloomsburyja govori o budućnosti koja je uzbudljivija i slobodnija od bilo čega što će društvo toga doba dopustiti. Citat s ovitka knjige izdavača Mozaik knjiga.

Druga je Tracy Chevalier s romanom Samo jedna nit.

Violet Speedwell je neudana tridesetosmogodišnja žena iz Southamptona koja čitav život živi pod strogim nadzorom svoje majke. Stoga se odluči preseliti u Winchester, gdje unajmi skromnu sobu i zaposli se kao daktilografkinja u jednom uredu. Međutim, silno se zainteresira za katedralu u Winchesteru pa se pridruži veziljama koje izrađuju jastuke za klupe i klečnjake te pod okriljem Louise Pesel i sama postane prilično uspješna vezilja. Upozna i Gildu s kojom se intimno zbliži. Međutim, Drugi svjetski rat je na pomolu, okolnosti se mijenjaju i dolaze novi izazovi.

Posljednja britanska autorica je Sarah Pearse s kriminalističkim romanom Sanatorij.

Nekadašnji sanatorij za oboljele od tuberkuloze smješten visoko u švicarskim Alpama preuređen je u hotel, za što su bila angažirana dvojica arhitekata: Daniel Lemaitre i Lucas Caron. Prvi od njih je misteriozno nestao prije početka renovacije. Koju godinu kasnije, detektivka Elin Warner dolazi u luksuzni hotel proslaviti zaruke svoga brata Isaaca. No, ništa neće ići prema planu: zaručnica će nestati, dogodit će se bizarno ubojstvo, a snježna mećava će onemogućiti dolazak policije i Elin će se morati prihvatiti istrage…

Na listi slijedi zbirka kratkih priča pazinsko-daruvarske autorice Jane Prević Finderle Herbarij : priče o biljkama.

Fascinaciju bogatstvom biljnoga svijeta autorica je izrazila u zbirci kratkih priča o biljkama, osobnim sjećanjima na njihova staništa i okolnosti u kojima ih je nalazila i doživljavala. U pričama su biljke uvijek povezane s ljudima iz autoričine prošlosti i sadašnjosti te iz njih izranja osebujan i prisan osjećaj prostora, svijeta koji s njima dijeli a koji se evocira u lirskom tonu ispripovijedanih crtica. Knjiga je obogaćena crtežima nagrađivane ilustratorice Hane Vrca.

Autorica je napisala i zbirku priča Most od sedre inspiriranu putovanjima.

Nedavno je u izdanju Kulturne udruge Fotopoetika objavila  putopisnu knjigu Put u Santiago.

Na listi slijedi novela Čovjek koji je sadio drveće francuskog autora Jeana Gionoa.

Novela o osamljenom i mirnom pastiru koji je sadio drveće i tako tijekom vlastitog života oživio pusto i neplodno područje. Priča je nastala po narudžbi “Readers Digesta” početkom 1953. godine za zapise pod nazivom “Najnezaboravnija osoba koju sam u životu sreo”, a danas se smatra kultnom posvetom ekologiji i očuvanju prirode. Ovo izdanje je u novom prijevodu s francuskog jezika Ivane Šojat, a tekst je popraćen i novonastalim ilustracijama koje potpisuje Marko Jovanovac.

Za najmlađe čitatelje tu su dvije slikovnice. Podsjećamo, slikovnice nisu samo za najmlađe već su namijenjene svima koji vole dječju književnost ili rade s djecom.

Prva je Ja vas jako volim autora Filipa Kozine i ilustratorice Caroline Pedler.

Bogato ilustrirana priča za djecu mlađe vrtićke dobi koja promiče obiteljske vrednote, ljubav i zajedništvo.

Druga je Poljubac u ruci autorice Audrey Penn i ilustratorica Ruth E. Harper i Nancy M. Leak.

Priča o mami Rakunici koja ohrabruje svog malog sina Olivera opisujući mu moć maminog poljupca u ruci jer se on boji odlaska u školu. Slikovnica je namijenjena djeci predškolske dobi.

Posljednja je na listi knjiga Propuh, papuče i punica : vodič za preživljavanje u Hrvatskoj  Codya McClaina Browna.

Autorov prvijenac nastavak je njegovog popularnog bloga “Zablogreb” u kojem piše o hrvatskoj i američkoj kulturi i svakodnevici te ekonomiji i politici na duhovit i zabavan način, uz ponegdje i blagu dozu kritike. Ovaj “splitski zet”, Amerikanac u Zagrebu, profesor na Fakultetu političkih znanosti, opisuje kulturološke razlike između Amerike i Hrvatske, a kojih zapravo nismo ni svjesni. Sa simpatijama piše o svojoj punici, Splitu, susjedima, darivanju, hulahopkama, partibrejkerima, ispijanju kave u kafićima, o Zagrebu, o tome kako se u Hrvatskoj odgajaju bebe, o stambenoj skučenosti, prijateljstvu, čekanjima u redovima, zabavama, svakodnevici te o ključnim pojmovima ove knjige – propuhu i papučama.

Radi usporedbe donosimo najčitanije naslove u posljednjih 180 dana, a to su:

1. Samo jedna nit / Tracy Chevalier
2. Toskanska grofica / Dinah Jefferies
3. Ciganin, ali najljepši / Kristian Novak
4. Čovjek koji je sadio drveće / Jean Giono
5. Poljubac u ruci / Audrey Penn
6. Sanatorij / Sarah Pearse
7. Takva kakva jesi / Beth Moran
8. Sobarica / Nita Prose
9. Djevojke iz Bloomsburyja / Natalie Jenner
10. Frane i Brane / Chris Naylor-Ballesteros

Nadamo se da će ova lista s najčitanijim naslovima u Gradskoj knjižnici Pazin pomoći korisnicima i svim ljubiteljima knjige u odabiru. Posjetite nas te potražite sami ili uz našu pomoć knjige prema svojim afinitetima. Radujemo se svakom Vašem dolasku!

Podsjećamo da Gradska knjižnica Pazin tijekom srpnja i kolovoza radi po ljetnom radnom vremenu!

knjižničarka Nataša

Razgovor s gošćom Kuće za pisce Vitomirkom Trebovac

Ljetno radno vrijeme od 1. srpnja do 1.rujna 2024. godine

Od ponedjeljka 01. srpnja 2024. godine Gradska knjižnica Pazin radi prema ljetnom radnom vremenu te će po takvom radnom vremenu pružati uslugu građanima do 01. rujna.

Podsjećamo da je za usluge pretraživanja i rezerviranja korisnicima dostupan online katalog.

Željenu građu korisnici mogu prethodno naručiti i putem e-maila, a za sve informacije možete nam se obratiti i telefonskim putem na broju 052 624 488 ili na 099 6244 880.

Želimo vam svima dugo i opuštajuće ljeto, uz dobre knjige!

Vaša Gradska knjižnica Pazin

Razgovor s gošćom Kuće za pisce Marijanom Čanak

Zdenko Bašić – Čarobna Istra – u Pazinu

Priče slušamo, čitamo, prepričavamo i pripovijedamo. Osluškujemo i tražimo u njima ono nešto skriveno što nas toliko k njima privlači. Bio to smijeh ili možda strah, a možda i oboje. Pripovijedalo se oduvijek, u hladnim zimskim večerima oko ognjišta uz vatru ili pak u toplim ljetnim uz svjetlost zvijezda i mjeseca. Priče su nas zabavljale, ali i poučavale. Važno je pripovijedati, pogotovo priče naših baka i nona, te zaboravljene mudrosti jer one su dio nas, našeg identiteta i samo ih pripovijedanjem čuvamo od zaborava. Materijalno ostaje više ili manje sačuvano, ali jezik i priča su živi i promjenjivi. Važno je te priče i zapisati te tako ih prenijeti novim generacijama. Knjiga Čarobna Istra: skrivene tajne istarskih gradina autora Zdenka Bašića upravo to i čini. Bašić u knjizi donosi priče o jedanaest istarskih kaštela, a osim informativnog teksta o pojedinom kaštelu i naselju, zapisao je i priču o mitskim narodnim bićima iz Istre. Kako svaku priču i svaki kaštel prati ilustracija, tako ovu knjigu nećemo nazvati slikovnicom već ilustriranom zbirkom priča.  

Upravo ilustracije iz knjige Čarobna Istra, njih devet, može se pogledati na istoimenoj izložbi koja je otvorena u srijedu 24. travnja 2024. godine u Rotondi pazinskog Kaštela.

Na otvorenju izložbe je Ivona Orlić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre –Museo etnografico dell’Istria, izrazila dobrodošlicu autoru i njegovim radovima koji donose interpretaciju Kaštela, i to gotovo svih, ovih naših Istarskih, lijepih, samozatajnih, ali i onih bučnih poput pazinskog. A uz njih i razbarušene, ponekad tamne i mračne, a opet nježne pripovijesti jer su narodna pripovijedanja uklopljena u kaštele. Nadalje Ivona Orlić ističe da je pripovijedanje moćna umjetnost, lako promjenjiva, ovisna o pripovjedaču ili pripovjedačici.  Zdenko je moćan i vrsni umjetnik i vrlo uspješan interpretator Istre te kroz svoju naraciju ohrabruje naše narodne mitske junake i junakinje da krenu u daljnje avanture, u najrazličitije životne ili mrtve sudbine, oblači ih u nova ruha, idu u korak s vremenom.

Pročitaj više…