Digitalizirana građa – Tugomil Ujčić: Pod usijanom krunom

Pod usijanom krunom

Ujčić je uz već navedene dramske tekstove u Pazinu 1957. godine izdao dramsku viziju u tri slike sa epilogom naslova Pod usijanom krunom. Dramu, predgovor i komentar napisao je autorov brat Vitomir s kojim je Ujčić često surađivao pri stvaranju svojih književnih tekstova. Predgovor predstavlja prikaz teme i osnovnih motiva koji su nadahnuli autora pri stvaranju dramskoga teksta. U središtu se nalaze ugnjetavani i junački seljaci koji pod vodstvom Matije Gupca traže svoja prava i slobodu od svjetovnih i crkvenih feudalaca. Uz Gupca, u drami se javljaju likovi vođa pobunjenih seljaka, njihove žene kao i velikaš Franjo Tahi, čiji je odnos prema seljacima jedan od glavnih uzroka izbijanja Seljačke bune 1573. godine. Tri slike, od kojih se sastoji Ujčićev tekst, prikazuju različite trenutke i mjesta koja su obilježila tijek bune. Prva slika prikazuje Susjedgrad i daje uvid u odnos Tahija, njegovih vojnika i kmetova s toga područja kao i uvid u Gupčeve motive za pobunu. Druga slika smještena je u Stubicu gdje vođe ustanka izlažu svoje planove i opraštaju se od najmilijih dok posljednja slika prikazuje dan Gupčeva pogubljenja na Markovu trgu u Zagrebu. Ujčić tekst završava epilogom koji je smješten u Donju Stubicu sredinom 20. stoljeća gdje Tahijev grad leži u ruševinama dok se narod veseli i pamti žrtvu hrabrih seljaka u buni 1573.

Under the Ardent Crown

With previously mentioned dramatic texts, Ujčić issued Under the Ardent Crown in 1957 in Pazin as a dramatic vision in three pictures with an epilogue. The drama, its foreword and the comments were written by the authors’ brother Vitomir with whom Ujčić collaborated in the process of creation of his texts. The foreword represents the display of the theme and basic motives which inspired the author in the process of creation. Oppressed and heroic peasants under the leadership of Matija Gubec, searching for their rights and freedom from both secular and ecclesiastical feudal lords, are the center of the drama. Besides Gubec, other characters include the leaders of the rebelled peasants, their wives and landlord Franjo Tahi whose  attitude towards the peasants was one of the main reasons of the outbreak of the Peasant Revolt of 1573. The three pictures which create Ujčić’s text represent different moments and places which marked the course of the revolt. First picture depicts Susjedgrad and gives insight into the relations between Tahi, his soldiers and peasants from that area, as well as the insights into Gubec’s motives for the revolt. Second picture is set in Stubica where the leaders of the revolt lay out their plans and say goodbye to their loved ones. The last, third picture depicts the day of execution of Matija Gubec on St Mark’s Square in Zagreb. Ujčić concludes the text with an epilogue set in Donja Stubica in the middle of the 20th century, depicting Tahi’s town in ruins while the people rejoice and remember the sacrifice of the brave peasants from the Revolt of 1573.

Sotto la corona rovente

Nel 1957, oltre ai testi drammatici già citati, Ujčić pubblicò una visione drammatica in tre immagini con epilogo dal titolo Pod usijanom krunom (Sotto la corona ardente) a Pisino. Il dramma, la prefazione e il commento sono stati scritti dal fratello dell’autore Vitomir, con il quale Ujčić ha spesso collaborato alla creazione dei suoi testi letterari. Al centro ci sono i contadini oppressi ed eroici che, sotto la guida di Matija Gubec, reclamano i loro diritti e la libertà dai feudatari laici ed ecclesiastici. Insieme a Gubec, il dramma presenta i personaggi dei leader dei contadini ribelli, le loro mogli, così come il grande Franjo Tahi, il cui atteggiamento verso i contadini è una delle principali cause dello scoppio della Rivolta dei Contadini nel 1573. Le tre immagini, che compongono il testo di Ujčić, mostrano diversi momenti e luoghi che hanno segnato il corso della ribellione. La prima immagine mostra Susjedgrad e offre una spiegazione del rapporto tra Tahi, i suoi soldati e i servi della gleba di quella zona, oltre alle  informazioni sui motivi della ribellione di Gubec. La seconda immagine „si trova“ a Stubica, dove i leader della rivolta espongono i loro piani e salutano i loro cari, mentre l’ultima immagine mostra il giorno dell’esecuzione di Gubec a Piazza San Marco a Zagabria. Il testo di Ujčić si conclude con un epilogo ambientato a Donja Stubica alla metà del XX secolo, dove la città di Tahi giace in rovina mentre la gente si rallegra e ricorda il sacrificio di valorosi contadini nella ribellione del 1573.

©Gradska knjižnica Pazin

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.