Skraćeno radno vrijeme tijekom blagdana
Gradska knjižnica Pazin će tijekom blagdana raditi po skraćenom radnom vremenu. Radno vrijeme knjižnice je 24.12. i 31.12. od 9:00 do 13:00 sati.
Gradska knjižnica Pazin će tijekom blagdana raditi po skraćenom radnom vremenu. Radno vrijeme knjižnice je 24.12. i 31.12. od 9:00 do 13:00 sati.
Grad Pazin i ove godine, 17. i 18. prosinca, u vremenu od 10.00 do 17.00 sati u holu Spomen doma u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Pazin i drugim pazinskim izdavačima priprema četvrti po redu „Božićni sajam pazinske knjige“ – izložbeno-prodajni sajam knjiga pazinskih izdavača i autora. Prilika je to da pazinski izdavači građanima Pazina i široj čitateljskoj publici predstave i ponude na prodaju, po promotivnim cijenama, novija, ali i starija izdanja svojih knjiga, najčešće skrivenih od pogleda, na policama skladišta.
Ove godine Bajkomanija slavi svoj 5. rođendan. Program je bogatiji i veseliji zahvaljujući mnogobrojnim volonterima, veseloj djeci, maštovitim odgajateljicama, kreativnim roditeljima i svima koji su se na bilo koji način odlučili uključiti u naš svijet mašte… Barem na kratko… Evo dokaza da se sve te lijepe stvari ne događaju samo u priči!!! 🙂 Dođite i vi…
predstave (hol Spomen doma):
– Daj Martine, ne gnjavi! / 16.12. u 18.30h
– Jedan zimski dan – knjižnica u gostima:
Gradska knjižnica Poreč / 16.12. u 18.30h
– Strašilo (Petrići) ; Lucijino more (Zujalice) – DV Olga Ban Pazin / 17.12. u 18.30h
– Djevojčica i div / 17.12. u 18.30h
– Pepeljuga / 18.12. u 18.30h
– Ne rugaj se Trnoružici / 19.12. u 18.30h
Tijekom prosinca se u Gradskoj knjižnici Pazin može razgledati izložba dvotjednog priloga Glasa Istre Ružmarin. Izloženo je 16 priloga po izboru urednice Vanese Begić.
Ružmarin, prilog koji izlazi svakog drugog četvrtka, na proljeće 2001. pokrenuli su Daniel Načinović i Jasna Orlić, a od studenog 2006. uređuje ga Vanesa Begić.
List je namijenjen prvenstveno učenicima osnovnih škola, ali se u svakom broju nalaze i članci posvećeni djeci predškolske dobi te srednjoškolcima.
Osim dječjeg literarnog i književnog stvaralaštva, tu su svoje literarne uratke objavljivali i književnici poput Daniela Načinovića, Drage Orlića, Mirelle Malusà, Dinka Š. Kalca i Tatjane Pokrajac Papucci. Ilustracijama su bili zastupljeni, između ostalih, Nataša Kreso, Vili Paoletić, Mario Rosanda, David Šuran, Darin Bošnjak, Vanja Popek, Heda Gärtner, Thea Akelić, Milica Kesić Kiš, pa i sam Načinović.
Ružmarin nastoji pokriti sve dječje školske i vannastavne aktivnosti diljem Istre, od velikih gradova od najmanjih mjesta. Svoje mjesto u prilogu nalaze i radovi s Lidrana, kao i oni nastali u sklopu akcije “Neka moja Istra blista”.
Gradska knjižnica Pazin i Društveni centar Veli Jože pozivaju Vas na predavanje
Što je homeopatija i kako nam može pomoći?
u četvrtak 28.11.2013. u 19:00 sati u prostorima DC Veli Jože.
Predavačica je Grozdana Grubišić-Popović, članica Hrvatske udruge homeopata.
Homeopatija je prirodna medicina i djelotvoran sustav liječenja koji holističkim pristupom nastoji kod bolesne osobe potaknuti urođenu sklonost organizma na samoiscjeljenje malim količinama supstancija prirodnog porijekla.
Pri tome koristi posebno pripremljene lijekove, koje nazivamo remedijama. Remedije su napravljene od različitih tvari iz prirode: biljaka, kemijskih elemenata i njihovih spojeva, te tvari životinjskog porijekla. Homeopatski pripravci su sigurni i netoksični.
Homeopatija ima za cilj pomoći pacijentu i zato ne isključuje sve što može dovesti do tog cilja.
Začetnik današnje homeopatije je njemački liječnik, kemičar i prevoditelj Samuel Hahnemann, koji je živio i djelovao koncem 18. i početkom 19. stoljeća.
Osnovni princip djelovanja homeopatije je princip sličnosti – bolest se može tretirati supstancom koja može proizvesti simptome slične onima od kojih pacijent pati. Važan je i princip totaliteta, jer se u obzir uzimaju svi simptomi: mentalni, emocionalni i fizički, na temelju kojih se određuje potrebna remedija.
Homeopatija je priznata gotovo u cijelom svijetu, i po broju korisnika je druga vrsta medicine. Koristi ju i britanska kraljevska obitelj od 1865.; koriste ju i mnogi svjetski poznati glazbenici i glumci. Koristila ju je i Majka Tereza koja je 1950. otvorila prvu dobrotvornu homeopatsku ambulantu za siromašne u Calkutti.
Predavanje je prikaz nastanka i temeljnih principa na kojima homeopatija djeluje, kao i prikaz najčešće korištenih lijekova u akutnim stanjima našeg svakodnevnog života.
O predavačici:
Grozdana Grubišić-Popović član je Hrvatske udruge homeopata (HUH). Zavšila je osnovni stupanj homeopatije po LICH-u ( London International Colledge of Homeopathy) i trenutno pohađa dvogodišnji e-learning IACH program studija s Georgeom Vithoulkasom (International Academy of Classical Homeopathy).
U sklopu projekta kroz gotovo četiri mjeseca održano je 40-ak pričaonica, a akcija je obuhvatila i posjet općinama Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan. Priče su se čitale u vrtićima, školama, parkovima, igralištima i raznim drugim prostorima, rekla je Iva Ciceran, ravnateljica pazinske Gradske knjižnice
Pazinska je Gradska knjižnica okončala projekt “Na tragu priči” koji je trajao od 15. srpnja pa do 15. studenoga, napomenula je ravnateljica knjižnice Iva Ciceran, a proveden je kroz više faza. Najprije su osmišljeni i izrađeni plakat i letak, a nakon toga krenulo je tematsko pričanje i čitanje priča i bajki primjerenih djeci raznih uzrasta. Osim Pazina projekt je obuhvaćao i mnoga mjesta diljem Pazinštine, a djeci su uz Ivu Ciceran i Marinu Marušić najdraže priče iz djetinjstva čitali gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić, Goran Farkaš i Mirjan Rimanić. U sklopu projekta “Na tragu priči” kroz gotovo četiri mjeseca održano je 40-tak pričaonica, “S koferom punim knjiga posjetili smo Općine Cerovlje, Gračišće, Karojbu, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan, a priče su se čitale u vrtićima, školama, parkovima, igralištima i raznim drugim prostorima”, rekla je Ciceran. Dodajući kako svega toga ne bi bilo bez potpore vrtića, škola, Društva Naša djeca Pazin, Grada Pazina, općina Pazinštine, brojnih suradnika, volontera i medija.
Uključujući se u obilježavanje stotog rođendana jednog od najomiljenijih dječjih književnih likova u hrvatskoj književnosti, šegrta Hlapića Ivane Brlić Mažuranić, glumačka družina pazinske Gradske knjižnice je na zagrebačkom Interliberu izvela svoju predstavu “Šegrt Hlapić iz drugog kuta”.
Ova je pazinska predstava inače nastala tijekom lanjskog projekta Bajkomanija pazinske Gradske knjižnice, a do danas je već više puta izvođena u Pazinu i po školama Pazinštine, na pulskom Monte Libriću, na ogulinskom Festivalu bajki i u drugim prigodama, pa je od Knjižnica grada Zagreba, ustanove koja organizira i koordinira Mjesec hrvatske knjige, u Pazin stigao poziv da se predstava pokaže i na zagrebačkom sajmu knjiga.
“Drugi kut” istaknut u naslovu predstave je onaj majstora Mrkonje, koji u predstavi kroz naraciju ravnateljice pazinske knjižnice Iva Ciceran iz Hlapićevih zgoda izvlači korisne životne pouke. Naraciju prati kazalište sjena u kome s druge strane osvijetljenog platna pantomimom i siluetama radnju dočaravaju pazinski učenici Magdalena Anđelini, Marta Jedrejčić i Aleks Grubiša, dok knjižničarka Marina Marušić tijekom predstave izvodi songove. Završni song bio je i poziv na ples mladoj publici koja je na Interliberu na štandu Mjeseca hrvatske knjige gledala predstavu s velikim zanimanjem i sretni ishod pozdravila toplim pljeskom.
D. ŠIŠOVIĆ / Glas Istre
Pazinski autori: pjesnici Dragan Gortan, Davorka Flego i Ana Krnjus, publicist Mirjan Rimanić i pripovjedačica Vesna Ujčić, u razgovoru s ravnateljicom knjižnice Ivom Ciceran otkrili su što su novoga napisali i objavili, a ponešto su i pročitali.
Po četvrti put su se u programu nazvanom “Ćakula” u pazinskoj Gradskoj knjižnici okupili pazinski autori i u razgovoru s ravnateljicom knjižnice Ivom Ciceran otkrili što su novoga napisali i objavili, a ponešto su i pročitali. Ova je “Ćakula” okupila petero autora: pjesnici Dragan Gortan, Davorka Flego i Ana Krnjus te publicist Mirjan Rimanić već su ranije nastupali u ovakvim prigodama, a prvi put se pazinskom literarnom društvu pridružila pripovjedačica Vesna Ujčić.
Najduža pjesma na svijetu
Davorka Flego je baš na “Ćakuli” 2011. godine prvi put “izašla u javnost” sa svojim pjesmama. Samostalnu zbirku još uvijek nije objavila, ali su joj pjesme izašle u čak 17 zbornika i zajedničkih zbirki objavljivanih u regiji. Posljednja od njih je zbirka “Dotaknuti stihom”, dvojezična hrvatsko-slovenska zbirka u kojoj su Davorki uz deset pjesama na hrvatskom dvije pjesme prevedene i na slovenski jezik. Između tih zajedničkih zbirki piše i objavljuje na Facebooku, preko te društvene mreže druži se s drugim pjesnicima i uključuje u zanimljive pjesničke inicijative od kojih će jedna – zajednička akcija 72 autora iz nekoliko zemalja u pisanju najduže pjesme na svijetu, koja je zatim objavljena i u knjizi – imati svoju promociju i u Pazinu, u hotelu Lovac 24. studenog u 17 sati.
U pazinskoj Gradskoj knjižnici predstavljena je nova knjiga – zbirka priča “Ništa za pisati kući o” 36-godišnjeg riječkog pisca, apsolventa hrvatskog jezika i književnosti, profesionalnog radijskog voditelja, povremenog urednika, glazbenika i crtača stripova Envera Krivca.
Knjiga je lani, tada još kao rukopis pod naslovom “Portret otoka Pitcairn tehnikom snijega na travi”, dobila književnu nagradu “Prozak” časopisa kulture Zarez i nakladnika Algoritam za najbolji prozni rukopis godine. O tome je odlučio žiri u sastavu Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar, a moderator književne večeri Davor Šišović pitao je nagrađenog što znači postati renomiran i uspješan pisac s obzirom na to da su dosad ovjenčani Prozakom, primjerice Tea Tulić, Savičević Ivančević ili Pogačar, postali nacionalno prepoznati.
– Valjda to znači imati renomiranog izdavača, dobiti desetak recenzija za knjigu, prijevode na strane jezike, gostovanja po kulturnim ustanovama i književnim rezidencijama, ali meni se to jednostavno nije dogodilo, priznao je razočaranje Krivac navevši da je dobio tek dvije recenzije za nagrađenu knjigu, jednu u Vojvodini, a drugu baš od moderatora večeri kojem je zahvalan, zaključivši da uspjeh više ovisi o temi knjige nego književnim nagradama.
Četvrto je to autorovo književno djelo, budući da je još 1999. godine u koautorstvu s Alenom Kapidžićem objavio vrlo popularan roman “Piknik”, nakon duže stanke 2005. godine izlazi “Smeće” u koautorstvu s Kapidžićem i Mišom Novkovićem, da bi 2011. objavio prvi samostalni roman “Ulica Helen Keller” koji je iduće godine dobio nagradu Artefakt na Ri-konu.
Nova zbirka donosi niz kratkih polu(auto)biografskih priča koje prate višenaraštajnu povijest jedne (goranske) obitelji s mnogo referenci iz pop kulture, gustim pjesničkim diskursom i duhovitostima u stilu Woodyja Alenna ili grupe Monty Python, a ne nedostaju ni intimniji momenti. S moderatorom je razgovarao o rastućoj riječkoj književnoj sceni koja gotovo konkurira onoj zagrebačkoj te pročitao posljednju priču knjige koju su prisutni vrlo dobro primili.
A. DAGOSTIN / Glas Istre
Nevelika ali maštovito oblikovana crno-siva cuka koja prikazuje jezovito biće s krilima koja mu raste iz glave pobjednik je treće Cukijade, zabavnog programa za najmlađe, kojeg je uoči Noći vještica priredila pazinska Gradska knjižnica.
Najljepšu i najstrašniju cuku zajedno su napravili Karla i Leana Gržić te Gabriel i Antonio Grabrović iz Pazina, a kao nagradu dobili su poklon-bon koji se može potrošiti u kafiću.
U knjižnici je bilo izloženo čak šesnaest izrezbarenih cuka, naravno sa zapaljenim svijećama u unutrašnjosti, koje su – neke strašne, neke smiješne, raznih boja i oblika, ali sve odreda vrlo maštovite izrade – stvarale baš primjerenu atmosferu u lagano zamračenom prostoru knjižnice. Uz izbor najbolje cuke, treća Cukijada u pazinskoj knjižnici protekla je i u veselim igrama, pričanju strašnih priča, te kušanju kolača s cukama koje su zajedno sa svojim tetama pripremila djeca iz vrtićke skupine Petrići iz vrtića u Svetom Petru u Šumi.
D. ŠIŠOVIĆ / Glas Istre
©Gradska knjižnica Pazin