-

Sve najbolje!

Objavio mc pro. 21, 2023

 
-

Bajkomanija 2023. – program

Objavio mc pro. 18, 2023

 
-

O projektu digitalizacije PUT

Objavio mc pro. 18, 2023

Bližimo se polako kraju godine i red je osvrnuti se na programe i projekte koji su obilježili godinu na odlasku. Bilo je tu višegodišnjih programa kao što su Bajkomanija, Priča se po gradu, #nisnasnefrma, Knjiga u ruku, put pod noge… Zatim su tu novi projekti Pusti me u knjižnici i FKK FilmKnjigaKazalište. Za kraj godine odlučili smo se osvrnuti na projekt digitalizacije naziva PUT.

Pregled projekta digitalizacije PUT – Pazin: Ujčić, Tugomil

Zajednički projekt Gradske knjižnice Pazin i Državnog arhiva u Pazinu osmišljen tijekom 2019. godine, krenuo je u realizaciju tijekom iduće, 2020. usprkos izazovima koje je ta godina donijela, predstavljajući jednu od najboljih opcija obrade, očuvanja i omogućavanja pristupa radu autora važnog za identitet i povijest unutrašnjeg dijela Istre, Tugomila Ujčića. Projekt je trebao trajati tri godine (2020.-2023.) uz mogućnost ranijeg, ali i kasnijeg dovršetka, ovisno o kvalitativnoj obradi autorova opusa i financijskim mogućnostima sudionika projekta koji je u dosadašnjem dijelu ostvaren uz potporu Ministarstva kulture i medija i Istarske županije.

Tugomil Ujčić, profesor, pjesnik, prozaik, dramatičar i publicist rođen u Pazinu 1906. godine cijeli je svoj život i rad bio neraskidivo vezan uz Istru, Pazin i Pazinštinu te je stoga predstavljao prirodan i logičan izbor za ovakvu vrstu projekta.

Prilikom prijave na natječaj za digitalizaciju u 2020. godini, a nakon provjere Ugovora o darovanju između Državnog arhiva u Pazinu i Olge Ujčić, darovateljice Ujčićeve ostavštine te stanja građe koja se treba digitalizirati, odlučeno je da će se prijaviti tri naslova: Castrum Pisinum 983., Pazin i okolica Po pazinskeh briegah. Ovi su naslovi odabrani jer reprezentativno predstavljaju ranije spomenutu Ujčićevu vezu s unutrašnjom Istrom u vidu brošure koja opisuje prvi spomen Pazina, zbirke tekstova koji opisuju šire područje Pazinskoga kotara i zbirke poezije na čakavštini grada Pazina. Ministarstvo kulture i medija podržalo je projekt s 10.000 kuna pa se krenulo u njegovu realizaciju odabirom vanjske tvrtke koja će digitalizirati građu za što je odabrana FWD grupa iz Pule. Nakon procesa digitalizacije građa je dostavljena tvrtkama E-computing i Intuo kako bi je pripremili za pregledavanje i postavljanje na mrežnu stranicu Gradske knjižnice Pazin, izrađeni su sažeci koji su prevedeni na engleski (prijevod Maje Zidarić Pilat) i talijanski jezik (prijevod Vanese Begić) te je sav materijal predan Državnom arhivu u Pazinu kako bi ga i oni objavili na svojoj mrežnoj stranici. Građa dostupna na mrežnim stranicama pretraživa je pomoću optičkog prepoznavanja znakova (OCR) osim naslova Po pazinskeh briegah zbog posebnog formata teksta i naglasaka.

Projekt je nastavljen 2022. godine, također uz potporu Ministarstva kulture i medija, ovaj put u iznosu od 12.000 kuna. Izbor naslova koji su odabrani za digitalizaciju predstavljao je intimniji i osobniji dio Ujčićeva književnog opusa i sastojao se od četiriju naslova: Pjesme jednog srednjoškolca – zbirka poezije nastala tijekom autorova školovanja u Karlovcu, Žrtvena trodnevnica: drama – posvećena Kragujevačkoj tragediji tijekom Drugoga svjetskog rata koju je Ujčić preživio, Pod usijanom krunom: dramska vizija u tri slike sa epilogom – posveta autorovu osjećaju zajedništva, pripadnosti i domoljublja i povijesni pregled i intimna posveta Motovunu Grad gradile vile: vidici povijesti i mašte sa motovunskih zidina. Građa je obrađena na isti način kao i prethodne godine projekta, svi su naslovi pretraživi pomoću OCR-a, izrađeni su sažeci na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku te je građa pripremljena i objavljena na mrežnim stranicama Knjižnice i Arhiva.

Treća godina projekta (2023.) ostvarena je uz potporu Istarske županije u iznosu od 1.300 eura, a građa koja je odabrana za digitalizaciju pronađena je u arhivi Državnog arhiva u Pazinu i predstavljala je šest bilježnica rukopisa poezije koja je nastajala u razdoblju od 1922. do 1925. godine te je dala jedinstveni uvid u Ujčićev proces stvaranja te njegove teme i motive. Kako su rukopisi dio arhivske građe, ista je pregledana, pripremljena i skenirana u prostorima Državnog arhiva. Rukopisi su zatim prepisani te su svi materijali dostavljeni FWD grupi kako bi digitalizirana građa imala djelomično optičko prepoznavanje teksta koje je teže ostvariti na rukopisnoj građi. Tekstovi su, kao i prethodnih godina uz sažetke, objavljeni na mrežnim stranicama Gradske knjižnice Pazin i Državnog arhiva u Pazinu.

Planiran je i nastavak projekta u 2024. godini kako bi se kvaliteta odabranih i obrađenih tekstova ujednačila te se omogućio potpuniji i lakši pristup pisanoj građi u novom obliku jednog od značajnijih autora istarskoga poluotoka.

knjižničar Zoran

 
-

Javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja/ravnateljice Gradske knjižnice Pazin

Objavio mc stu. 30, 2023

Na temelju članaka 40. i 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ broj 76/93., 29/97., 47/99., 35/08., 127/19. i 151/22.), članka 20. stavka 3. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 17/19., 98/19. i 114/22.)  i članka 13. Statuta Gradske knjižnice Pazin („Službene novine Grada Pazina“ broj 14/07., 13/12., 15/12., 37/19., 47/22. i 17/23.),  Gradsko vijeće Grada Pazina na temelju svoje Odluke o raspisivanju javnog natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja/ravnateljice Gradske knjižnice Pazin, KLASA: 611-02/23-01/06, URBROJ: 2163-01 donijete na 26. sjednici, održanoj 16. studenog 2023. godine,  raspisuje JAVNI NATJEČAJ za izbor i imenovanje ravnatelja/ravnateljice Gradske knjižnice Pazin.

Za ravnatelja/ravnateljicu Knjižnice može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

  1. državljanstvo Republike Hrvatske
  2. završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij,
  3. položen stručni knjižničarski ispit,
  4. najmanje pet godina rada u knjižnici,
  5. posjedovanje stručnih, radnih i organizacijskih sposobnosti,
  6. nepostojanje zapreke iz članka 39. stavka 2. Zakona o ustanovama.

Ravnatelj/ravnateljica se imenuje na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada.

Mandat ravnatelja/ravnateljice traje četiri godine.

Pročitaj više…

 
-

San i Mora – predstavljanje slikovnice

Objavio mc stu. 23, 2023

U izdanju Gradske knjižnice Pazin, na samom kraju Mjeseca Hrvatske knjige, predstavljena je još jedna slikovnica za najmlađe. Prava intimna obiteljska atmosfera razdragala je sve okupljene. San i Mora nježna je priča o prevladavanju strahova koju su tri pazinske autorice stvorile i pustile u svijet. Marina Marušić autorica je teksta, Gea Rajić ilustratorica, a autorica notnih zapisa Paula Jurman.

Knjižničarku Marinu inspirirala je Mora koja je najprisutniji lik u istarskom folkloru, lik koji voli strašiti djecu noću. Tako je i u ovoj priči. Mora želi vladati sama te se želi riješiti Sna pod svaku cijenu. San je lik koji predstavlja nježnost, mir i stabilnost, utjehu i blagost. On svojim strpljenjem spašava Moru od nje same i pomaže joj da izvuče ono najbolje iz sebe. Mora se uz njega pretvara u Amoru ili Ljubav i tako stvara prekrasan kraj. Od Sna i More stvorena je priča koja nas oslobađa straha, a Mora je dobrom pretvorena u lik s kojim se bilo vrijedno suočiti.

Ilustracije pomno dočaravaju sve ono s čime se čitatelj mora suočiti da bi čim mudrije prošao i kroz svoje „valove“. Gea Rajić, mlada grafička dizajnerica, svojim ilustracijama mudro uvlači čitatelja u Morin svijet te svojim plavetnilom dočarava sve… padove, dubine i pobjede.

Priča je upotpunjena pjesmama koje vjerno prate doživljaj same priče. U notne  zapise pretvorila ih je profesorica glazbene kulture Paula Jurman. Osim zapisa u slikovnici su dostupni i QR kodovi čijim očitavanjem postoji mogućnost poslušati kako pjesme zvuče.

Ovom pazinskom trojcu ovo je druga slikovnica, nadamo se, ne i posljednja.

 
-

Boris Domagoj Biletić u knjižnici Pazinskog kolegija

Objavio mc stu. 21, 2023

Boris je hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.

Pridružite nam se 22. studenog  na književnom gostovanju Borisa Domagoja Biletića.
Program organizira Gradska knjižnica Pazin u suradnji s Pazinskim kolegijem i GSŠJD.

Veselimo se Vašem dolasku u knjižnicu Pazinskog kolegija u 13 sati.

 
-

FKK FilmKnjigaKazalište

Objavio mc lis. 25, 2023

Prošlog tjedna održana je završna aktivnost u sklopu projekta „FKK FilmKnjigaKazalište“, čiji je nositelj Gradska knjižnica Pazin, a partneri na provedbi su Pučko otvoreno učilište u Pazinu, Centar za mlade „Alarm“ Pazin, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin te Pazinski kolegij – Klasična gimnazija.

Riječ je o inovativnom projektu koji spaja film, knjigu i kazalište, a podsjećamo da je provedba započela ovog proljeća, kada je odgledana predstava „Sloboština Barbie“ u izvedbi Kunst Teatra iz Zagreba, nastala prema istoimenom romanu Maše Kolanović, koja se također družila s pazinskim srednjoškolcima u sklopu projekta. U rujnu su Dubravka Zima i Anda Bukvić Pažin održale predavanje posvećeno književnom klasiku „Zvonar crkve Notre Dame“, a potom je odgledana istoimena predstava u izvedbi Teatra Naranča iz Pule te filmska adaptacija.

Tijekom projekta na aktivnostima sudjelovalo je više od 1000 učenica i učenika.

Listopad je bio svojevrsno finale projekta. Programske aktivnosti bile su posvećene djelu „Leto kad sam naučila da letim“ autorice Jasminke Petrović. Film „Ljeto kad sam naučila letjeti“ prikazan je učenicima drugih i trećih razreda pazinskih srednjih škola. Kao i svi prethodi programi, projekcija filma održana je u Velikoj dvorani Spomen doma. Priča o odrastanju, potencijalno najdosadnijem ljetovanju u životu, ali i ona priča skrivena ispod površine, odgledana je u jednom dahu, uz puno smijeha i pokoju suzu. Koliko je film bio emotivan za publiku posvjedočio je spontan pljesak svih prisutnih, a svatko je ostao još malo sjediti sam sa svojim mislima.

Početkom mjeseca pazinskoj se ekipi pridružila i vanjska suradnica, autorica i dramaturginja Katja Grcić, koja je sa zainteresiranim učenicima iz Kolegija i GSŠJD-a započela pripremu adaptacije teksta za izvedbu na daskama koje život znače. Čitali su dijelove knjige i scenarija, uspoređivali, analizirali te tako pripremali izvedbu na sceni. Gledanje filma pružilo je nov pogled na roman, a ujedno i uvid u specifičnosti filma kao medija. Sljedećih desetak dana uslijedilo je intenzivno razdoblje rada na tekstu, probe, postavljanje scenografije… Sve navedeno trebalo je uskladiti i sa školskim obvezama, ispitima, autoškolom, treninzima, no ovi mladi i vrijedni ljudi pokazali su veliku odgovornost, zanimanje i interes za ono što rade. Sara, Lucas, Elena, Anastasia, Filip i Dino stali su na veliku pozornicu Spomen doma i u dvadesetak minuta prikazali rezultat dramskih radionica. U iznimno kratko vrijeme postigli su odlične rezultate pa se s pravom pitamo što bi bilo da su imali više vremena. Dinamičnom izmjenom prizora, mijenjanjem uloga te uz pomoć dvoje naratora odigrali su cijelu radnju romana. Ali ne samo odigrali, već dali usporedbu između filma i knjige, ostavši pritom svoji u izrazu. Nisu robovali i pali u zamku kako je nešto snimljeno ili napisano, već zadržali duh filma i knjige, osjećaj i energiju koju su donijeli autorica Jasminka Petrović i režiser Radivoje Andrić. Nagrađeni su pljeskom i povicima hoćemo još i jednom je bilo premalo.

Autorica romana Jasminka Petrović boravila je u Pazinu cijeli tjedan kako bi mogla sudjelovati u radionicama te kako bi svoj roman predstavila pazinskim srednjoškolcima. Razgovor je održan nakon dramske produkcije i bilo je potrebno nekoliko trenutaka prije nego što je započeo jer Jasminka nije mogla suspregnuti emocije nakon produkcije. Na pozornici su je dočekali Ivana i Adrian, koji su moderirali razgovor o knjizi, recepciji knjige kod čitatelja, ali i upitali o suradnji na filmu i dojmovima o projektu, Pazinu… S njima su cijelo vrijeme na pozornici bili učenice i učenici, polaznici dramskih radionica. Pred kraj im se pridružila i Katja Grcić, koja je dala svoj osvrt na rad s ovim mladim i talentiranim ljudima.

Cijeli dan, ali i za vrijeme čitavog projekta, bio je ispunjen pozitivom, emocijama i energijom. Sada, gledano s nekoliko dana odmaka, i dalje je na licu osmijeh i ponos. Naizgled, nekome se može činiti program kao i svi drugi, no daleko je više od toga. Dok se mnoge škole natječu koja će biti bolja, pazinske su srednje škole zajednički i ravnopravno sudjelovale u provedbi aktivnosti. Povezanost između učenika, knjižničara, osoba koje rade s mladima – nemjerljive su vrijednosti. Iako se dio nastavnog gradiva izgubio, dobiveno je puno, puno više.

Gradska knjižnica Pazin ovom prilikom zahvaljuje knjižničarkama Kristini Vardi iz Pazinskog kolegija – Klasične gimnazije i ravnatelju Maksimilijanu Ferlinu, Magdi Rimanić iz Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin i ravnateljici Suzani Poropat-Božac te svim profesorima i razrednicima na pruženoj podršci i razumijevanju.

Sara, Ivana, Adrian, Emil, Filip, Lucas, Elena, Anastasija i Dino – hvala za povezanost, toplinu, suradnju, emocije i energiju.

Foto: MC

 
-

Mjesec hrvatske knjige 2023.

Objavio mc lis. 13, 2023

I ove godine stigao nam je Mjesec hrvatske knjige. Manifestacija kojom se iz godine u godinu potiče knjiga i čitanje te koja svake godine donosi neku novu temu, sadržaj… Sve je počelo još 1995. godine i svake se godine uključuje sve više knjižnica, organizira se sve više programa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Djelatnice i djelatnici knjižnica koji tijekom godine vrijedno i kontinuirano rade na promicanju čitanja i osmišljavanju programa, poseban trud iskazuju od 15. listopada do 15. studenoga kada se Mjesec hrvatske knjige i održava.

Ove godine održava se pod nazivom Književnost bez granica! I posvećen je književnim prevoditeljicama i prevoditeljima.

Sloganom se poručuje  Nek’ ti riječ ne bude strana(c)… I neka ne bude. Jer preko 2.000 programa održat će se u knjižnicama diljem Hrvatske, a osmislile su ih narodne knjižnice, školske knjižnice, visokoškolske i specijalne knjižnice, centri za kulturu, vrtići, instituti, izdavači i drugi. Više o samoj manifestaciji te svi programi mogu se pretražiti na mrežnoj stranici manifestacije www.mhk.hr.

 
-

Mjesec hrvatske knjige 2023. – program

Objavio mc lis. 10, 2023

 
-

U knjižnici i oko nje

Objavio mc lis. 6, 2023

Gradska knjižnica Pazin jedna je od važnijih kulturnih ustanova na području Pazina i Pazinštine čiji je cilj postati nezaobilazno mjesto u životu stanovnika Pazina i okolice, pridonijeti njihovom emocionalnom i intelektualnom razvoju te utjecati na zadovoljavanje njihovih potreba i ciljeva pod motom Knjižnica – dnevni boravak grada.

Pored knjižnične djelatnosti te promicanja pisane riječi i književnog stvaralaštva organizira predavanja, izložbe, prezentacije te osmišljava i provodi edukativne i kreativne radionice te brojne programe za sve dobne skupine. Često u organizaciji i provedbi programa surađuje s drugim ustanovama i udrugama u gradu jer pazinske snage krasi kreativnost, suradnja, pomaganje, volontiranje te se djelatnici knjižnice vesele uspjesima i rezultatima kolega i suradnika. Knjižnica je možda najaktivnija, barem kad je riječ o djeci i mladima na način koji joj je najbliži i najproduktivniji, odnosno kroz književna djela – čitanje i pričanje priča i slično. Osmišljavaju se književne šetnje, radionice, pričaonice… Svakako treba spomenuti da Pazinu i pazinskoj knjižnici gravitiraju stanovnici općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan pa su djeca i mladi brojni korisnici, ali i polaznici radionica. Tijekom ljetnih mjeseci knjižnica radi u skraćenom radnom vremenu pa su aktivnosti prilagođene, ali nikako zanemarene.

Ljeto 2023., u odnosu na protekle godine, bilo je jedno od dinamičnijih u pazinskoj knjižnici po broju radionica i posjetitelja istih. Postavivši si pitanje Kad se započelo s njihovom provedbom ljetnih radionica? Dan je odgovor Oduvijek! (jer točno se zaista ne zna). Ono što se zna je da svakog utorka djeca dolaze u knjižnicu od 10 do 11 na pričaonicu koja nikad nije samo pričanje priča već bude radioničkog tipa. I ako je ikako moguće izvan knjižnice u gradskim parkovima, na travnjacima u Kaštelu jer volimo priče i svoj grad. S vremenom se i profilirao naziv ljetnih pričaonica utorkom, ali ne samo ljetnih jer se provlači na sve aktivnosti vezane uz čitanje, pričanje i pripovijedanje a to je – NIKAD BEZ PRIČE! Možda uskoro bude i Nikad i nikud bez priče! U razdoblju od 4.7. do 1.8. održano je pet pričaonica/radionica sa 193 sudionika. Zanimljiv je onaj jedan utorak kad je došlo njih 68 pa je naravno sve potrajalo malo duže. Tijekom kolovoza pričaonice nisu uživo, ali se pod nazivom NIKAD BEZ PRIČE! Mogu poslušati priče na facebook stranici Gradske knjižnice Pazin https://www.facebook.com/gradskaknjiznica.pazin/. Iste priče dostupne su i na youtube kanalu knjižnice za one koji nemaju facebook profil https://www.youtube.com/@gradskaknjiznicapazin1988/videos. Važno je istaknuti da je za sve čitane priče dobiveno odobrenje autora i/ili nakladnika. Samom čitanju pristupa se na način da se ne prikazuje u potpunosti sadržaj knjige i sve ilustracije već samo povremeno. Time se razvija i pažnja, koncentracija, ali i vještina slušanja.

Iako su istaknute ljetne pričaonice i radionice, u knjižnici se provode broji programi i projekti kao što su Knjiga u ruku, put pod noge, Bajkomanija, Priča se po gradu, festival slikovnice Ovca u kutiji, FKK FilmKnjigaKazalište i drugi. Svake se godine nastoji proširiti postojeće projekte i programe i ponuditi neki novi. Jedan od takvih je upravo program PUSTI ME U KNJIŽNICI! kojeg je osmislila i vodi kolegica Marina Marušić.

Iva Ciceran

 

Pusti me u knjižnici!

Svi dobro znamo da su pismenost i sposobnost čitanja s razumijevanjem vrlo važni za kognitivni, ali i za emocionalni razvoj pojedinca. Čitanje omogućuje kvalitetan život, uči nas jasnije razmišljati i zaključivati, a isto tako uvjetuje naše međuodnose.

Svakako je i jedan od preduvjeta za svjesno i kritičko sudjelovanje u svakodnevnom životu. Bez čitanja s razumijevanjem ne možemo dobro razumjeti pročitano, svijet, ali ni sebe. Isto tako, čitamo li s razumijevanjem, sposobniji smo preuzimati odgovornost i ne bojati se svijeta oko sebe, zato što ćemo taj svijet bolje razumjeti.

Uz niz drugih vrijednosti i vrlina koje čitanje razvija (jačanje koncentracije, poboljšavanje memorije, razvoj kritičkog mišljenja…) nije nam preostalo ništa drugo, nego da ponovo osmislimo program kojim ćemo pokušati raširiti ljubav prema knjizi i čitanju, ili barem ublažiti odbojnost prema slovima i pisanoj riječi. Djeca traže riječi baš kao i odrasli i moramo ih s punom odgovornošću uvesti u svijet koji otvara vidike i uči nas razmišljati.

Nakon prisustvovanja jednom stručnom skupu znali smo da je ono što smo čuli savršeno za naše radionice naziva Pusti me u knjižnici! Održano je pet radionica u razdoblju od 6.7. do 3.8., a broj polaznika varirao je od 11 do 13 djece. U dogovoru s učiteljicama djeca su pozvana u knjižnicu na radionice. Kroz igru, pjesmu i ples vježbana je koncentracija, pamćenje, moć zapažanja, dakle sve ono što je bitno i za čitanje. Bila su to djeca prvih i drugih razreda osnovne škole kojima čitanje ne ide tečno, a voljeli bi izvježbati tu vještinu i razumjeti pročitano. Tajna leži u tome što zajedno lakše otkrivamo privilegije koje čitanje nudi, pa nam je cilj bio uz niz igara, zadataka i izazova stvoriti svatko svoj put koji nas približava čitanju. Kroz razvoj pažnje i koncentracije, metodama koje na prvi pogled izgledaju kao puka igra, natjecali smo se sami sa sobom te prolazili kroz niz izazova. Ako je vrijeme to dozvoljavao, radionice su se provodile izvan knjižnice u gradskim parkovima i na travnjacima jer volimo priče i svoj grad. Djeca su uz mentorstvo knjižničarke odabirala slikovnicu ili knjigu koju će čitati te potražili najdraže mjesto za čitanje u knjižnici (između polica, ispod stola, iza ormara…). Na znak za početak čitanja uključen je alarm i započelo se s čitanjem u trajanju 5 minuta. Nije bila bitna količina pročitano, već pažljivo i koncentrirano čitanje do zvonjave alarma. Drugi mali ljetni izazov bio je krenuti čitati svakodnevno 5 minuta kod kuće i to zabilježiti u prigodnoj knjižici za evidenciju. Djeca su uspješno svladala ovaj izazov te ako su koji dan preskočila čitanje, nastojala su to nadoknaditi u sljedećim danima. Spontano su tako došla i do trećeg izazova, a to je bilo povećati minute dnevnog čitanja. Velik uspjeh je tu bio i ustrajnost sve te djece te vidljivo bolja koncentracija no što je to bilo na početku ljeta.

 

Vještina igre

Igra je aktivnost kojom dijete upoznaje svijet. Najbliži mu je to i najprirodniji način poimanja svijeta oko sebe. Sve ono što učimo igrajući se, postaje iskustvo trajno pohranjeno kao način komunikacije sa svijetom. Osim niza blagodati koje igra razvija tu su i vještine koje postaju temelj za čitanje s razumijevanjem. Važno je stoga približiti se djeci na njihov način te igru pretvoriti u vrijednost i snagu.

Slobodna sam stoga navesti neke od igara koje smo koristili u svrhu poboljšanja koncentracije i pažnje, a služe i za vježbu čitanja. Igre možete igrati u vašim obiteljima te na taj način, osim što ćete kvalitetno provesti vrijeme, nesvjesno „trenirati“ s djecom.

  • Ispričaj nekome… – priču koju smo ispripovijedali moramo prepričati nekome kod kuće (roditeljima, bratu, sestri, plišancu, jastuku…) vodeći računa o tijeku priče.
  • Natjecanje s vremenom – navij alarm koji će zvoniti za 5 minuta, a ti pronađi udobno, mirno mjesto i čitaj dok alarm ne zvoni. Idući tjedan povećavaj minute, a u slučaju da te povuče čitati duže, zabilježi minute čitanja. Važno je imati na umu da se ne natječete sa protivnikom već sami sa sobom.
  • Pravila igre – pročitaj i prouči pravila neke igre te nas nauči kako se igra.
  • Recepti – pronađi neki recept, pročitaj ga, pripremi se te ispeci ili skuhaj. Promotri i razmisli što bi se dogodilo da recept nije dobro pročitan, da su izbačeni najvažniji sastojci ili da si sve napravio krivim redom.

Ako dijete voli sport, neka pronađe pravila neke nove sportske ili društvene igre pa vas tome nauči. Ako voli kuhanje, neka pronađe recept, pročita vam ga i isproba s vama. Ako voli glazbu, izvucite zajedno tekst neke pjesme npr. pa je naučite napamet.

Lukavo, bez previše forsiranja, omogućite djetetu druženje s tekstom bilo koje vrste ovisno o njegovim afinitetima. Istina škola, lektire, zadaci nešto su što dijete mora i nema izbora, ali na ovaj način ćemo im omogućiti nenametljivu vježbu čitanja s razumijevanjem i razvoj pažnje.

 

Savjeti iz našeg kuta

Ono čime se mi kao knjižničari vodimo jest to da smo tu kao smjer, potpora i/ili opomena i da mi kao primjer ne smijemo zakazati. Jer, ne zaboravite, primjer je najbolja pedagogija! Pružite stoga svojoj djeci i potporu i primjer te budite prisutni. Obzirom na to, evo nekoliko smjernica za roditelje:

  • Pustite djecu da izaberu što žele čitati te im pomognite da pročitaju ono što ih je zainteresiralo. Ako ne može samo, zaustavite vrijeme 5 minuta u danu i pročitajte mu. (Na ovaj će način dijete osjetiti da vam je važno i da vam je stalo do njegovih interesa jer ste zbog njih zaustavili svoje vrijeme.)
  • Pronađete li teške riječi u tekstu poigrajte se s njima izgovarajući ih kroz dan. Npr. kada izgovorite riječ, dijete mora riječ ponoviti i zavrtiti se. (Igra je važan čimbenik cijelog djetinjstva, ne prestajte se igrati. Neka dijete „izazov“ koji je pred njim sada, ali i kasnije u životu prihvati i rješava na njemu najbliži način.)
  • Ne moraju zavoljeti čitanje i knjigu. Mi moramo postići to da razumiju ono što sami pročitaju. Tome će nam prvenstveno pomoći niz malih vježbi koncentracije, pažnje, slušanja, dužeg fokusa, zapažanja, zbog toga igranja nikada dosta. (Odvojite svoje ideje o tome kakvo dijete mora biti, od onoga što vaše dijete jest i pomoću njegovih vrlina postepeno stvarajte put prema onome što će mu olakšati sva moranja.)
  • Nemojte koristiti izliku: „Velik si, možeš i sam!“ Istina, možda i može, ali će lakše razumjeti ako netko to tečno pročita. Nikada nisu preveliki za slušanje i za mirne trenutke koje provode s vama. (Slušanje razvija strpljenje, pažnju i koncentraciju, a ne smijemo zaboraviti da su to temeljni preduvjeti za razumijevanje pročitanog, a nisu važni samo i jedino za čitanje.)
  • Pomažite im koliko god je to u vašoj moći. Objasnite im i usmjerite ih, ali ne zaključujte umjesto njih. (Zahvalnost i strpljenje kojima ih na taj način nesvjesno učite, učinit će ih boljim ljudima.)

 

Umjesto zaključka

U užurbanom svijetu koji neumoljivo krade vrijeme, sreća je stvoriti kutak u kojem to vrijeme možemo zaustaviti, a još je veća sreća to što su ta djeca baš taj kutak pronašla u našoj knjižnici. Upiti o nastavku ove priče ne prestaju pa stoga, svjesni svega navedenoga, osjećamo određenu dužnost da ne prestajemo s ovakvim druženjima.

Sve navedeno navodi nas na jedan jedini zaključak, a taj je da će ga na kraju, ipak, svatko od vas donijeti za sebe iz svog kuta gledišta. Zajednički nam je cilj dijete osposobiti za samostalno funkcioniranje u svijetu kojim je okruženo, razviti kritičko razmišljanje i promišljanje te empatiju. Obzirom na to svojim najmlađima nudimo alate koji će na najbolji način pokušati postići cilj. Upravo zato smatram važnim sve ono što kroz dječje oči i uši ulazi u njihove svjetove. Ono što skupe u sebi pomoći će im suočavati se sa situacijama u kojima će se naći sami sa sobom. Pa, neka je sretno svima nama da im budemo dobar smjer (ili da im budemo od koristi).

Marina Marušić

©Gradska knjižnica Pazin

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.